Od svojih početaka u djelima VERNEA i WELLSA, znanstvena fantastika je privlačila čitatelje svojim fantastičnim putovanjima u nepoznato, potičući njihovu znatiželju zahvaljujući elementima znanosti, pseudoznanosti i kvaziznanosti. Danas je ovaj žanr možda postao najpopularniji u književnosti, filmu i stripu. Međutim, koliko su znanstvene osnove u SF-djelima zaista čvrste? Oslanjaju li se na stvarne znanstvene postavke ili je znanost u znanstvenoj fantastici često neozbiljna? Jesu li znanstvenofantastična djela ikada dovela do pravih znanstvenih otkrića, pokrenula istraživanja ili predvidjela buduća znanstvena dostignuća? Motivira li ovaj žanr mlade da se posvete znanosti, ili je to samo oblik zabave? Prati li moderna znanost i predviđa li buduće trendove? Ako da, kakvu nam budućnost predviđa?
Hrvoje PRĆIĆ je iz Subotice, došao je u Zagreb kako bi na PMF-u studirao fiziku. Tijekom studija preuzeo je ulogu glavnog urednika časopisa “Heureka”, namijenjenog studentima fakulteta, te je započeo suradnju s različitim časopisima u novinarskoj sferi. Nakon diplome, posvetio se publicistici i novinarstvu, posebno u području popularne znanosti. U “Večernjem listu” pokrenuo je i uređivao rubriku “Kompjuter u kući”, prvu kolumnu o računalima u dnevnom tisku tadašnje Jugoslavije. Za doprinos popularizaciji znanosti, 1985. godine nagrađen je priznanjem Narodne tehnike Zagreba. Veliki je zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, te je sudjelovao u osnivanju Sfere, prvog društva za znanstvenu fantastiku na ovim prostorima. Osim teorijskih radova, piše i SF beletristiku, a 1984. godine osvojio je nagradu SFera za najbolju znanstvenofantastičnu priču u tadašnjoj Jugoslaviji. Postao je glavni i odgovorni urednik kultnog časopisa “Sirius”, koji je tijekom njegovog mandata po drugi put proglašen najboljim SF časopisom u Europi. Također se bavio znanstvenom fantastikom na radiju, vodeći emisiju o SF-u uživo na Omladinskom radiju 101, prvu takve vrste u regiji. Bio je urednik emisije “Znanstveno-fantastična priča” na Drugom programu Radija Zagreb, te voditelj i urednik emisije “Znan fan tobogan” na istom radiju. Objavio je više od 1000 pripovijedaka, a piše i scenarije za stripove, radio-drame, te surađuje s brojnim stručnim publikacijama. Također se bavi enigmatikom. S mjesta direktora Vjesnikove press agencije prelazi u freelance karijeru, fokusirajući se na stručne znanstvene časopise. Godine 2003. postao je prvi glavni urednik hrvatskog izdanja prestižnog časopisa “National Geographic”, na čijem je čelu bio sljedećih 20 godina, intenzivno promovirajući znanost, posebice ekologiju i STEM područja.
